- Faletusi o le Soifua Maloloina
- Petechiae – Fa'ailoga, Mafuaaga, Togafitiga ma Puipuiga
Petechiae – Fa'ailoga, Mafuaaga, Togafitiga ma Puipuiga
lagona
Petechiae ose tulaga lea e aliali mai ai lanu mumu e 1-2 mm i soo se vaega o le tino. E tupu ona o le intradermal (i le va o le epidermis ma le hypodermis) le tafe toto. O nei ila e le pa'epa'e aua e le mou ese atu pe a fa'aosoina. O petechiae ma le purpura e le faʻafefeteina. O le Purpura e sili atu nai lo le petechiae ma e tupu ona o le tafe toto i totonu o le paʻu, ma o lona tele e sili atu i le 2 mm.
O le a le Petechiae?
le toto masaa o se fa'asologa o mea e fa'atonuina e mana'omia ai le endothelium (fa'aalia), vaega o le tino, collagen, platelets, platelets activating factors (PAF), prothrombin, fibrinogen, von Willebrand factors (vWF), ma isi cofactors e galue. Platelets e fesoʻotaʻi vavalalata ma faʻatonutonu mea faʻapitoa pro-angiogenic, e pei ole vascular endothelial growth factor (VEGF), angiopoietin 1, ma isi Petechiae, o se faʻamaʻi toto e aʻafia ai le tele o le toto, o se mea masani e fesoʻotaʻi ma thrombocytopenia. O se faʻaitiitia faʻapitoa i le numera platelet (10,000-20,000 / kupita millimita) e tupu i le taimi thrombocytopenia. E faʻalavelaveina le faʻapotopotoga atoa, o le endothelial pa puipui e faʻafefe, ma erythrocytes (sela toto) e ulu atu i aano o loʻo siomia ai. O lenei mea na tupu ma le faʻalavelaveina o isi mea faʻaletino e faʻaalia i le petechiae (leona papaʻu) ma le purpura (leona loloto).
O Petechiae o se Ma'i?
O foliga o petechiae atonu e foliga mai o se mageso, ae e le tasi. O latou togitogi mumu i luga o le pa'u ua atia'e ona o alatoto gau i lalo ole pa'u. Petechiae e le mageso pe tiga. A e oomi le petechiae, e tumau pea le lanu viole, mumu, pe enaena, ae o le mageso e liua pe mama pe a faʻapipiʻi le mamafa.
E faape'ī foliga Petechiae?
E pei ona taʻua i luga, petechiae e foliga mai o ni togitogi mafolafola, lanu mumu, lanu enaena, poʻo le lanu viole. Ole tele petechiae ile tasi nofoaga atonu e foliga pei ole mageso. Ae peitaʻi, pe a faʻapipiʻi le mamafa i luga o le mageso, latou te sesega, ae o le lanu o le petechiae e tumau pea. Afai e te matauina ni mea tetele, mumu, po'o le lanu viole, o se tasi lea o ituaiga o faʻafitauli o le tafe toto e taʻua o le purpura.
E mafai ona e atiaʻe petechiae i soʻo se mea i totonu o le tino, o nisi taimi e matauina i totonu o le gutu poʻo laumata.
O le a le mea e mafua ai Petechiae?
Pe a matala alātoto, e tafe atu le toto i totonu o le paʻu, ma fai ai petechiae. O mafuaʻaga masani e lua o faʻamaʻi ma faʻafitauli i vailaʻau. O isi mafuaʻaga e aofia ai mea nei:
| Mafuaaga e Mafai ai | Fa'ailoga fa'aopoopo ma fa'amatalaga |
| Cytomegalovirus (CMV) | O se ma'i viral ma fa'ailoga o le vaivai, fiva, tiga fa'a'i, ma tiga maso. |
| Endocarditis | Pe a pisia le alavaa i totonu o le fatu, e tupu aʻe e le tagata maʻi auga e pei o le fiva, maʻalili, vaivai, tiga o sooga ma maso, faigata ona manava, ma paʻu sesega. |
| Hantavirus Pulmonary Syndrome | O se fa'ama'i viral e fa'aalia ai fa'ailoga e tutusa ma le fulū. O fa'ailoga o le hantavirus pulmonary syndrome e aofia ai le manava, vaivai, fiva, ma le tiga o maso. |
| manua | So'o se fa'aleagaina o le pa'u, e pei o le utia, tu'i, po'o se fa'alavelave tau ta'avale, e ono mafua ai petechiae. E mafai fo'i ona fa'atupu ona o fete'ena'iga i le pa'u ona o le amoina o se ato mamafa po'o se fusi fufusi o lavalava ma le mu o le la. |
| Leukemia | O le kanesa o ga'o ponaivi e ta'ua o le leukemia. O auga o le leukemia e aofia ai le fiva, ma'alili, vaivai, pa'u mamafa e le'i mafaufauina, fulafula, toto'a, toto isu, ma afu i le po. |
| Meningococcemia | Ole fa'ama'i siama ile ala ile manava e ono fa'aalia ai fa'ailoga ole fiva, ulu tīgā, tiga maso, ma le faafaufau. |
| Mononucleosis (Mono) | Mononucleosis, e masani ona taʻua o le mono, o se faʻamaʻi viral. E feavea'i e ala ile faua ma isi vai ole tino. O auga e aofia ai le vaivai, tiga fa'a'i, fiva, lymph node ma tonsils fula, ma ulu ulu. |
| Mauga Papa Fina Vaila | E feavea'i e manuki le fiva papa mauga. O fa'ailoga e aofia ai le maualuga o le fiva, ma'alili, tiga tele, tiga maso, faufau, ma faasuati. |
| Fiva mumu | Afai e le'i leva ona e toe malosi mai strep faai, o lo'o e maualuga le lamatiaga o le atia'e o se fa'ama'i siama e ta'ua o le fiva mumu. O ona auga e aofia ai le mageso, ma'ila mumu i le pa'u, mumu foliga, mumu laulaufaiva, fiva, ma le tiga fa'a'i. |
| Scurvy | O le leai o se vaitamini-C e mafua ai le scurvy. Va'ai mo fa'ailoga e pei o le vaivai, fula a'au, tiga ponaivi, faigata ona manava, ma le manu'a. |
| Sepisi | O fa'ailoga o lenei fa'ama'i toto e lamatia ai le ola o le fiva maualuga, fa'ateteleina le fatu, ma faigata ona manava. |
| Faʻamalosi | A e fa'atigaina oe lava, e te fa'aosoina alātoto i totonu o le pa'u e malepe i foliga, ua, ma le fatafata. O gaioiga e pei o le tagi, fanau, tale, si'i le mamafa, po'o le pua'i e tatau ona fa'amae'a e aunoa ma le mamafa tele. |
| Strep faai | O se fa'ama'i pipisi e mafua ai le tiga o le fa'a'i. Va'ai mo fa'ailoga e pei o le fiva, faafaufau, tiga o le ulu, pua'i, tiga o le tino, ma le fula i tonile ma ga'o. |
| Thrombocytopenia | Ose tulaga fa'afoma'i e itiiti au platelets e fesoasoani ile fa'atupu toto. Afai e te o'o i le manu'a, tafetotoi lou gutu ma lou isu, toto ile mimi po'o le nofoa, vaivai, ma le pa'u ma mata samasama, fa'afeso'ota'i vave lau foma'i. |
| vasculitis | Atonu e te maua i le vasculitis pe a fula, vaapiapi, ma ma'ila le alatoto. O faʻamaoniga e aofia ai le fiva, ulu ulu, vaivai, paʻu mamafa, tiga ma tiga, afu i le po, ma faʻafitauli neura. |
| Viral hemorrhagic fiva | Dengue, ebola, ma le fiva samasama ua fa'avasegaina fiva viral hemorrhagic. O nei fa'ama'i fa'ama'i e faigata ai ona pipii lou toto. E sili pe a e su'eina ni fa'ailoga e pei o le maualuga o le fiva, vaivai, vaivai le ulu, vaivai, tiga, ma le toto i lalo o le pa'u. |
Petechiae A'afiaga o nisi vaila'au
E iai vaila'au fa'apitoa e mafua ai a'afiaga e mafua ai petechiae. O vaila'au nei ma o latou a'afiaga:
| vailaau | faataitaiga |
| fualaau | Penisilini, nitrofurantoin |
| Vaʻapala | Desipramine |
| Fualaau faoa faamalosi | Carbamazepine |
| Toto manifinifi | Heparin, warfarin |
| Fualaau fati fati | Atropi |
| Noncoroidal anti-inflammatory drugs | Indomethacin ma naproxen |
| Faʻaola | Chloral vavave |
O afea e vaʻai ai i se fomaʻi?
Afai o oe po'o lau tama e atia'e petechia, saili vave fautuaga faafoma'i. E mafai ona faauigaina o se ma'i ma'i e mafai ona ogaoga pe vaivai. O le ogaoga o le maʻi e mafai ona iloa pe a maeʻa suʻesuʻega faafomaʻi. E tatau ona e feiloa'i vave i se foma'i pe a e o'o i fa'ailoga nei:
- Fiva maualuga
- Fa'afitauli manava
- Le mautonu
- Suiga i le iloa
E faʻafefea ona puipuia le ogaoga o Petechiae?
E sili le asiasi i fomaʻi pe a amata ona e matauina faʻailoga muamua ma faʻamaoniga o petechiae. O lenei mea o le a puipuia ai au mea taua, e pei o le fatu, faiʻai, fatugaʻo, ma le gutu, ma isi, mai le afaina.
O a Fofo e Maua mo Petechiae?
E leai se vaifofo ma'oti po'o se togafiti mo petechiae. E aliali mai Petechiae ona o se ma'i. O lea la, e fa'atatau i le tulaga fa'apitoa ole falema'i, o vaila'au o le a fa'atonuina e foma'i.
O nisi o togafitiga poʻo fofo mo tulaga faʻapitoa e:
| Fa'ama'i po'o le le atoatoa | Togafitiga/Fuli |
| Le lava le Vitamini K | E tatau ona 'ai mea'ai e fa'atamaoaigaina vitamini K. Afai e maua se tina i le VKDB, e tatau ona ave le vaitamini K i le pepe. |
| Immune thrombocytopenic purpura (ITP) | Ole togafitiga mo tagata matutua ole a fa'atonuina e foma'i. |
| Henoch-Schonlein purpura | E mafai e le foma'i ona fa'atonuina pe fautua mai ni vaila'au fa'ama'i e le fa'ama'i (NSAIDs) po'o vaila'au fa'ama'iDialysis Tausia oe e puipuia mai allergies. |
O a ni fa'alavelave o Petechiae?
Petechia e le mafua ai ni faʻalavelave. Ae ui i lea, e mafai ona avea ma fa'ailoga o tulaga fa'afoma'i e mafua ai fa'afitauli, pei ole
- Fa'aleagaina okeni e tele, e aofia ai fatuga'o, ate, toto, fatu, mama, ma isi totoga
- Loto fatu
- Fa'ama'i i isi vaega o le tino
E faʻafefea ona faʻamaonia Petechiae?
Afai e maua lau tama ile fiva ile petechiae, e mafai ona avea ma fa'ailoga ole fa'ama'i tuga e pei ole ma'i fiva fai'ai. Saili vave togafitiga faafomai.
O le a su'esu'eina e le foma'i le tama'i mageso ma talanoaina o latou fa'a'ailoga ma le ma'i e le'i leva ona toe malosi. E mafai ona faia su'ega o le toto ma le mimi e iloa ai le mafua'aga o le petechiae. O isi faʻamaʻi e mafai foi ona mafua ai lenei tulaga. Va'ai mata mo fa'ailoga nei:
- Fa'afitauli i le mānava: Afai e iai ni fa'afitauli o le mānava a lau tama ma le manava ma le petechiae, e mafai ona ta'u mai ai se ma'i tuga o le fatu e ta'ua. endocarditis. O se tulaga e afaina ai le alavaa o potu i totonu o le fatu ma alatoto.
- Le mautonu: A le mautonu lau tama ma maua i le petechiae, e mafai ona avea ma faʻailoga o le Rocky Mountain Fever Syndrome - e mafua ona o le u o se tiki.
- Suiga faʻafuaseʻi i le mafaufau: faʻamaʻi pei o dengue, fiva samasama, lassa, Marburg, ma le ebola ua lauiloa o viral hemorrhagic fiva. O se tasi o auga o ia fiva o le suiga o le malamalama ma petechiae. O nei fiva e masani ona maua i atunuu o le teropika, ma ua matauina e fomaʻi tulaga tutusa i Amerika mai tagata na malaga i ia atunuu.
Valaau vave lau foma'i mo nisi atugaluga ma fesili.
O le a le umi e tumau ai petechiae?
Afai o loʻo e mafatia i se maʻi faʻapitoa faʻapitoa ma petechiae, e mafai ona faʻaauau pea le petechiae ma sosolo atu i isi vaega o le tino seia oʻo ina le togafitia le maʻi. E faʻalagolago foʻi i le ogaoga o le tulaga. Ae afai e tupu le petechiae e aunoa ma se tulaga faafomai, e foia na o ia i totonu o ni nai aso.
O a togafitiga e maua mo Petechiae?
A fa'ama'i fa'ama'i po'o fa'ama'i pipisi e mafua ai le petechiae, e tatau ona mou atu le pa'u i le taimi lava e togafitia ai le fa'ama'i. Afai ole a'afiaga ole vaila'au, e tatau ona taofi fa'a'ailoga pe a fa'agata le vaila'au. E le gata i lea, e taua le mataʻituina pea o nofoaga mo suiga poʻo le faʻateleina o numera o faʻailoga, lea e mafai ona faʻaalia ai se maʻi toto.
E fautuaina e foma'i se fuafuaga mo togafitiga pe a uma ona iloilo toto'a le mafua'aga ma isi fa'ailoga. E mafai e le foma'i ona fa'atonu vaila'au nei:
- Antibiotic e togafitia ai siama siama
- Corticosteroids e faʻaitiitia ai le mumū
- Immunosuppressants e taofia ai le puipuiga o le tino, e pei o azathioprine, methotrexate, ma cyclophosphamide
- togafitiga, togafitiga fa'aola, ma fa'avevela mo le kanesa
E mafai foi ona e fa'atumu mea nei ile fale:
- Malologa
- 'A'ai inu vaila'au fa'atau oloa e fa'amama ai le tiga
- Inu le tele o vai e aloese ai dehydration
E faʻafefea ona togafitia petechiae i le fale?
Afai e te atia'e petechiae, ia vave saili togafitiga faafoma'i. Ae ui i lea, e mafai ona e faʻataʻitaʻiina togafitiga fale nei e mafai ona fesoasoani:
- Fa'amalosi mālūlū
- Ia fa'asusu oe
- Noncoroidal anti-inflammatory drugs
- Malologa
O le a le puipuiga o petechiae?
O le puipuia o tulaga faafomai o se tasi lea o auala e aloese ai mai petechiae. Peitaʻi, e lē o faamaʻi uma faafomaʻi e mafai ona puipuia. E tatau ona e aloese mai vaila'au e mafua ai a'afiaga ma fa'ailoa i lau foma'i. O isi auala e puipuia ai faʻamaʻi pipisi e mafua ai petechiae e faʻapea:
- Fa'amama ou lima i taimi uma i le fasimoli ma le vai pe fa'aaoga fo'i le fa'amama lima e fa'atatau i le 'ava malosi.
- Aloese mai tagata mama'i
- Taofi mai le faaaogaina o matatioata, ipu, ma isi mea patino ma isi tagata
- Fa'amama i taimi uma fata fa'amau ma fa'afale masani
- Ia mautinoa e fa'ata'ita'i feusua'iga saogalemu
- A'o le'i ulu atu i se nofoaga togavao po'o se mutia, fa'apipi'i le iniseti ma le DEET, fai se ofutino lima umi ma se ofuvae, ma tu'u ofuvae i totonu o lou totini. E le gata i lea, siaki mo siaki pe a e toe foʻi i le fale.
iʻuga
Petechiae o se fa'ailoga (po'o se fa'ailo) mo le vave (tele), ogatotonu, po'o le tuai vaega (tele) o se fa'ama'i. O le mea lea, e tatau ona vaʻaia ma le faʻaeteete nei togitogi mumu laiti, aua e faʻailogaina le amataga o se tulaga ogaoga (pe afai e te le o mafatia i faʻamaʻi tumau). O lea la, e tatau i se tagata ona iloa petechiae e puipuia ai maʻi ogaoga o le soifua maloloina.
Fesili e masani ona fesiligia (FAQs)
1. O le a le mafuaaga autu o petechiae?
Petechia e mafai ona mafua ona o le tele o mafuaʻaga faʻamaʻi pipisi ma le le faʻamaʻi. E mafai ona mafua mai siama, fungal, poʻo viral faʻamaʻi, e aofia ai mea nei:
- Cytomegalovirus fa'ama'i
- Endocarditis
- Meningococcemia
- Mononucleosis
- Mauga Papa Fina Vaila
- Fiva mumu
- Sepisi
- Strep faai
- Fila fa'ama'i toto
O isi vaila'au e le fa'ama'i e pei o mea nei:
- vasculitis
- Thrombocytopenia
- Leukemia
- Scurvy
- Le lava le Vitamini K
2. O a fa'ama'i pipisi e mafua ai petechiae?
. E mafai ona mafua mai siama, fungal, poʻo viral faʻamaʻi, e aofia ai mea nei:
- Cytomegalovirus fa'ama'i
- Endocarditis
- Meningococcemia
- Mononucleosis
- Mauga Papa Fina Vaila
- Fiva mumu
- Sepisi
- Strep faai
- Fila fa'ama'i toto
3. O a vailaau e mafua ai petechiae?
O vaila'au nei e mafua ai petechiae:
- fualaau
- Vaʻapala
- vaila'au fa'ama'i
- Toto manifinifi
- Fualaau fati o le fatu
- Fualaau e fa'aitiitia ai le cholesterol
- Noncoroidal anti-inflammatory drugs
4. O petechiae e lamatia ai le ola?
E masani lava, petechia o se faʻailoga o se maʻi. Ole tulaga fa'afoma'i e ono vaivai e o'o ile lamatia ole ola.
5. O le a le eseesega i le va o le purpura ma petechiae?
E mafua ia mea uma ona o alatoto ua malepelepe i lalo ole pa'u. Petechiae o togitogi e mumu, lanu viole, pe enaena, ae o le purpura e fausia i vaega tetele e mafai ona lanu viole.
6. O afea e tatau ai ona e popole i petechiae?
Afai e maua lau tama ile petechiae, e mafai ona faʻaalia ai se maʻi tuga poʻo se faʻalavelave faʻafomaʻi. Saili vave togafitiga faafomai pe a e matauina mea nei:
- Le fenumiai, fa'amama le ulu, po'o le leiloa o se mea
- fiva
- Petechiae e sosolo vave
- Fa'afitauli ile manava
Falema'i Sili e Latalata ia te a'u Chennai