- Faletusi o le Soifua Maloloina
- Togafitiga o le fiva i le fale mo pepe, tamaiti ma tagata matutua
Togafitiga o le fiva i le fale mo pepe, tamaiti ma tagata matutua
O le a le fiva?
O le fiva o se si'itaga puupuu o le vevela o le tino e mafua ona o se ma'i. O se tasi o vaega o le tali atoa mai le puipuiga o le tino. O le maua i le fiva e ta'u mai ai e iai se mea e le masani ai le tino.
O a ni fa'ailoga o le fiva?
E ui o se fiva la'ititi e ono afaina ai se tagata matua soifua maloloina, e mafai lava e le pepe ona maua le mafanafana e tusa lava pe maualuga le vevela. E mafai fo'i ona tupu le fa'afeagai o nei fa'aaliga. O le mea lea, e mafai ona togafitia le fiva e fa'atatau i lona malosi ma fa'ailoga lautele. O fa'ailoga masani o le fiva e:
- afuafu tetele ai
- Malili ma tetete
- ulu tīgā
- Musika vavalalata
- Leai o le fiaai
- Faʻaleagaina
- Dehydration
- Vaivaiga lautele
- Fuga
- Tamo'e isu
- Tiga fa'a'i
- faʻafāufau
- Vomiting
- Tatala
- Rash
Afai o le fiva e faʻatasi ma se maʻi, e tatau i tagata ona faʻafesoʻotaʻi vave ma le fomaʻi ina ia iloa ai le mafuaʻaga moni o le maʻitaga ma le fiva. E tatau foi ona sailia vave togafitiga faafomai pe afai o le vevela o le tino e sili atu i le 103 F (39.4 C) ma o loʻo feagai le tagata ma faʻailoga e pei o le fenumiai, teteʻe poʻo le mafaufau. O auga e pei o le ulu ulu, tiga o le manava, faufau, ma le pua'i e mafai ona vave foia e ala i le sailia o togafitiga faafomai.
O afea e siaki ai le vevela?
Ina ia siaki le vevela o le tino, e mafai e se tagata ona filifili mai le tele o fua, e aofia ai taliga, muaulu, fa'amama, ma taliga.
Ole fua ole gutu ma le fa'amama e maua ai le su'esu'ega sili ona sa'o ole vevela ole tino. E faigofie le fua o le taliga po'o le muaulu ae le maua ai le su'esu'ega sili ona sa'o o le vevela o le tino.
E masani ona fautuaina e fomaʻi le siakiina o le vevela o pepe e ala i le faʻaogaina o le fua faʻamama.
O le faitau o le vevela ma le auala e ave ai e tatau ona lipotia i le fomaʻi.
O afea e feiloaʻi ai ma se fomaʻi?
O le tele o fiva e fa'agata ma e le mana'omia se fa'atalanoaga a se foma'i. Ae e tele taimi e tatau ai ona feutagai le tagata ma se fomaʻi pe a maʻi le maʻi poʻo tagata o latou aiga.
O nisi nei o tulaga e tatau ona vaai vave ai se foma'i.
Tamaiti laiti
O se fiva e lē o iloa le amataga mai o pepe ma tamaiti ose mafuaaga e sili atu ai le popole nai lo tagata matutua.
Fa'afeso'ota'i le foma'i pe afai o le pepe e:
- E la'ititi nai lo le 3 masina ma o lo'o fa'ailoa mai se vevela fa'a'ai e sili atu i le 100.4 F (38. C) pe maualuga atu.
- I le va o tausaga o le 3 ma le 6 masina ma o loʻo lipotia mai se vevela faʻasaʻo e oʻo atu i le 102 F (38.9 C). Atonu latou te le toe toaaga, lagona le to'a, ma itaitagofie.
- I le va o le 6 masina ma le 2 tausaga ma e iai lona vevela e maualuga atu nai lo le 102 F (38.9 C) e umi atu nai lo le aso e tasi. E mafai e le tausi ma'i o le tamaititi ona fa'afeso'ota'i le foma'i pe a fa'aalia e le pepe fa'ailoga e pei o le malulu, tale, ma le manava tatā, e fa'atatau i le ogaoga.
fanau
E leai se mafuaaga e popole ai pe a maua se tamaititi i le fiva ma o loʻo nofouta, faʻafesoʻotaʻi mata, tali atu i foliga, faʻamalosi tino, ma inu tele vai.
Fa'afeso'ota'i ma se foma'i pe a:
- E itaitagofie ma pua'i fa'afia pe ua tiga tele le manava po'o le ulu. So'o se fa'ailoga e fa'atupu ai le le to'a ose mafua'aga tele o popolega
- E iai se fiva e sili atu i le 3 aso sosoo
- Fa'atumauina le le lelei o le va'ai mata ma e foliga mai e leai se fia
E manaʻomia le taʻitaʻiga a le fomaʻi aemaise lava pe a iai le tamaititi i maʻi muamua poʻo ni faʻafitauli i le immune system.
matutua
Fa'afeso'ota'i se foma'i pe afai o le vevela o le tino e 103 F (39.4 C) pe maualuga atu. Afai e maua e se tagata ia fa'a'ailoga nei, e tatau ona ia vave saili se foma'i:
- Tigā tiga o le ulu
- E le masani ai le pa'u o le pa'u, aemaise lava pe a vave ona faateteleina le tulaga
- Tiga pe a punou lou ulu i luma ma lou ua malo
- Ma'ale'ale e le masani ai ile malamalama susulu
- Mafaufauga mafaufau
- Faoa faamalosi po'o tete'e
- tiga o le pusa, pua'i faifai pea, po'o faigata i le manava
- Paʻu o le tino po'o le tiga a'o mimi
O a mafuaaga o le fiva?
E maua se tagata i le fiva pe a suia e se vaega o le fai'ai e ta'ua o le hypothalamus, lea e ta'ua foi o le 'thermostat' a le tino, e suia le tulaga o le vevela masani o le tino i luga. maualuga. O le mea lea e fa'aosofia ai faiga fa'alavelave e maua ai le tele o le vevela ma fa'atapula'aina le pa'u o le vevela. O le tetete o le tagata lava ia o se tasi lea o auala e maua ai e le tino le vevela. A afifi e se tagata i se palanikeke ona o le malulu, e fesoasoani e taofi le vevela o le tino.
O le vevela masani o le tino e eseese i le aso atoa, e masani ona maualalo i le taeao ae maualuga i le leva o le aoauli, ma le afiafi. E masani lava, e manatu tagata o le 98.6 F (37 C) o se mea masani ae o le vevela o le tino e mafai ona fesuisuiaʻi i se tikeri pe sili atu, mai le 97 F (36.1 C) i le 99 F (37.2 C) ma o loʻo manatu pea o se vevela masani.
O mafua'aga nei atonu o le mafua'aga o le fiva po'o le maualuga o le vevela
- A siama viral
- O se siama siama
- Lelave vevela
- O se tuma leaga
- O nisi tulaga fa'ama'i e pei ole rheumatoid gugu
- E itiiti ni vailaʻau, e pei o vailaʻau faʻamaʻi ma vailaʻau e faʻaaogaina e togafitia ai toto maualuga po o faoa faamalosi
- O nisi taimi tui puipui e pei o fa'ama'i, tetanus, acellular pertussis (DTaP), poʻo tui pneumococcal
E le mafai foi ona mautinoa le mafuaaga o le fiva i nisi taimi. Afai e silia ma le tolu vaiaso e umi ai le fiva ma e le o mafai lava e le foma’i ona maua le mafua’aga pe a mae’a su’esu’ega tele, ona fa’ailoa lea o le fiva o le fiva mai se mea e le mailoa.
O a ni fa'alavelave e tupu mai ile fiva?
Tetete ona o le fiva (febrile seizures) e ono tupu i tamaiti i le va o le 6 masina ma le 5 tausaga, lea e masani ona aafia ai le leiloa o le mafaufau ma le luluina o vae i itu uma e lua o le tino. E ui ina fa'apopoleina mo matua, o le tele lava o le fiva faoa faamalosi e mama ma e leai ni a'afiaga tumau.
Afai e tupu se faoa faamalosi:
- Fai le tamaititi e taoto i lalo i lona itu poʻo le manava i luga o le fola
- Sui so'o se mea ma'ai e latalata ane i le tamaititi
- Tatala le ofu fufusi
- Uu le tamaititi e puipuia ai so'o se manu'a
- Ia mautinoa e leai se mea e tuu i totonu o le gutu o lau tama ma aua le taumafai e taofi le faoa faamalosi
O le tele o faoa e taofi na o latou. E tatau i se tagata ona ave lana tama i le fomaʻi i se taimi vave pe a uma le faoa faamalosi ina ia mafai ona iloa le mafuaʻaga o le fiva.
Maua se fesoasoani fa'afoma'i fa'afuase'i pe afai e umi atu nai lo le lima minute le ma'i.
E faapefea ona tatou taofia le fiva?
E mafai ona puipuia le fiva ma fa'aitiitia le a'afia i isi fa'ama'i fa'ama'i pe a fai e le tagata ni laasaga talafeagai e mulimuli ai ma tausia se masaniga tumama. O nisi o fautuaga e teu i lou mafaufau o:
- E tatau ona a'oa'oina fanau i le masani o le fufuluina soo o latou lima, e pei o le toe foi mai i taaloga, a o lei faia a latou meaai pe a latou faaaogaina le faleuila, ma pe a uma ona taaalo ma fagafao. E tatau i matua po'o tausi ma'i ona fa'aali tamaiti ia fufulu lelei o latou lima e ala i le fa'apotopoto uma o luma ma tua o lima ta'itasi ma fufulu i le fasimoli i lalo o le vai tafe.
- Ave se lima sanitizer i taimi uma. E tatau i tagata ona aloese mai le pa'i atu i mata, gutu, ma isu pe a uma ona fesootai ma mea faitino aua e maua ai se avanoa mo nisi siama ma siama e ulu atu i le tino.
- Ufi i taimi uma le isu ma le gutu i se solosolo po o se solosolo a'o tale pe mafatua pe liliu ese ina ia puipuia ai siama mai le sosolo atu i se isi tagata. E tatau i matua poʻo tagata tausi maʻi ona faʻatonu tamaiti e fai le mea lava e tasi
- Aloese mai le tufaina o ipu, fagu vai, ma ipu pe a ma'i
O a Laasaga e Tatau Ona Fai e le Tagata Pe a Ma'i Fina?
A maua tagata i le fiva, e tatau ona latou faia laasaga nei e togafitia ai le fiva:
- O le vevela o le tagata e tatau ona ave, ma e tatau ona suʻesuʻeina auga. Afai o le vevela e sili atu i le 98.6 tikeri F (37 tikeri C), ua faʻamaonia ua maua le tagata i le fiva.
- E tatau ona latou nonofo i luga o le moega ma malolo seʻia oʻo ina mou atu le fiva.
- E tatau ona fa'asusu ona o le a leiloa le tele o vai pe a afu. O le inu vai, lauti, supo po'o le sua o se manatu lelei tele. Afai e le mafai ona taofiofia le suavai, e mafai e se tasi ona susu i aisa.
- E tatau ona latou fa'afeso'ota'i le foma'i ma inu vaila'au fa'atau e pei o le paracetamol, acetaminophen po'o le ibuprofen e fa'aitiitia ai le fiva. E tatau fo'i i tagata ona matau le fua sa'o ma le fa'atele ma aua le fa'aaogaina fa'atasi ma isi vaila'au e fa'aitiitia ai le fiva. E le tatau foi ona avatu e se tasi le aspirin i se pepe po o se tamaititi e aunoa ma le faʻatalanoaina o le fomaʻi, ma o pepe i lalo ifo o le 6 masina e le tatau ona tuʻuina atu i ai le ibuprofen.
- E tatau ona latou taele i le vai mafanafana pe faʻaaoga foʻi faʻamau malulu e faʻamalieina ai i latou. O le ta'ele i le vai malulu po'o le ta'ele o le aisa ma olo e mafai ona lamatia ma e tatau ona 'alofia.
- Afai e iai ni a latou fa'ailoga e popole ai, tusa lava po'o le a le faitau i luga o le vevela, e tatau ona fa'afeso'ota'i se foma'i.
E fa'afefea ona ave le vevela?
E masani ona maua e tagata le maualuga o le vevela o le 98.6°F (37°C), e ui e mafai ona eseese mai lea tagata i lea tagata. O se tulaga masani lava mo le maualuga o le vevela o le tagata e maualuga ma maualalo. O fesuiaiga o le vevela i aso taitasi e masani foi.
O le vevela fa'ata'oto e 0.5°F (0.3°C) i le 1°F (0.6°C) e maualuga atu nai lo le vevela tautala. O le vevela o le taliga (tympanic) e 0.5°F (0.3°C) i le 1°F (0.6°C) e maualuga atu nai lo le vevela tautala. O le vevela (axillary) e masani ona 0.5°F (0.3°C) i le 1°F (0.6°C) e maualalo ifo nai lo le vevela tautala.
O le tele o foma'i fa'ata'ita'i fa'ata'ita'i e fautuaina le fa'aogaina o fuamoa fa'amama mo pepe ma pepe. E tatau ona e fa'afeso'ota'i se foma'i e malamalama ai po'o le a le ituaiga o fuamoa e mafai ona fa'aoga. E tatau fo'i i tagata ona fa'ailoa i le foma'i le ituaiga vevela e fa'aaogaina e fa'amaumau ai le vevela o le la tama.
O se fiva e le o iloa lona amataga mai i pepe ma tamaiti o se mafuaaga e sili atu ona popole nai lo tagata matutua.
O a isi taiala?
O tagata e fa'aletonu le puipuiga o lo'o maua i fa'ama'i pei o kanesa, HIV, ma fa'ama'i autoimmune e tatau ona fa'afeso'ota'i vave se foma'i pe a maua i le fiva aua e masani ona mafua mai i se fa'ama'i e mafai ona tete'e ma faigata ona togafitia.
Falema'i Sili e Latalata ia te a'u Chennai